| Debatni klub |
| Subota, 22 NOVEMBER 2008 21:11 |
|
Debata Mostar kreula je s radom 29.1.2006.godine, uz financijsku potporu Pravnog fakulteta i Studentskog Zbora. Svoje korijene vuče iz "MODUS-a", Mostarske organizacije debatanata Univerziteta Đemal Bijedić i Sveučilišta u Mostaru, čiji su neki članovi bili i kasnije osnivači "Debatnog kluba Mostar" pošto se MODUS raspao. Poneseni raspravom, studenti Vedran Markotić, Jure Plećaš i Paola Pranjić, pobrinuli su se za debatu na Pravnom fakultetu, ali i na razini Sveučilišta što znači da je otvorena za sve studente sa svih fakulteta, posebice one kojima je potreban javni govor poput pravnika i profesora.
Na debatnom turniru smo sklopili prijateljstva i suradnje s mnogim klubovima diljem regije i time je počela priča debatnog kluba. Ove godine (2008.) je već tradicionalno održana IV. Debatijada Mostar- 2008. Pozvani smo da sudjelujemo na debatnim turnirima, upoznali ljude, sklopili prijateljstva, imali razne uspjehe, zabavili se. Također, neki naši članovi su sudjelovali i na takmičenjima izvan debatnih turnira, na kojima su ostvarili uspjehe. Trenutni voditelj debate je Ivan Leženić, a sastanak debatanata je svaki tjedan na Pravnom fakultetu i ako želite postati član samo se pojavite u pravo vrijeme na pravom mjestu. Osim Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Studentskog Zbora, debatni klub, u organiziranju debatijade financijski su pomogli i drugi komercijalni sponzori poput Srednjobosanske županije, Matice Hrvatske, Motela Deny, Hotel-Restauranta Kriva Cuprija i Matice Hrvatske. ŠTO JE ZAPRAVO DEBATA?Debata je strukturirana i vremenski strogo definirana rasprava o zadanoj temi, u kojoj po preciznim pravilima, sudjeluju dvije ekipe, vlada i opozicija, zastupajući mišljenje za i protiv određene teze, ali neovisno o svojim privatnim stavovima. Debata unapređuje sposobnost čovjeka da iznese, argumentira i obrani odnosno dokaže ispravnost svoga mišljenja sugovornicima, publici ili širem slušateljstvu. Također kroz debatu i zastupanje strane protivne vlastitom stavu čovjek uči logično i kritično razmišljati, te na taj način ocjenjivati svoje i tuđe stavove i ideje na osnovi argumenata, a ne demagogije. Postoje mnogi debatni stilovi i vrste debata, koji su se razvili na sveučilištima i debatnim školama širom svijeta (britanska parlamentarna, američka parlamentarna, Lincoln-Douglas, Karl Popper). Tipovi debate međusobno se razlikuju u broju sudionika, trajanju i redoslijedu govora, te količini vremena za pripremu, a zajedničko im je fokusiranje na kvalitetu argumentacije, nastupa i kritičko mišljenje. ![]() Tako debata prosječnom studentu opterećenom tremom, strahom, nekritičnošću i/ili nestrukturiranošću, pomaže poboljšati govorničke vještine i steći kvalitete nužne ne samo za uspjeh na debatnim natjecanjima, već i za uspješnost u svim životnim situacijama koje uključuju komunikaciju i kritičko mišljenje. Korijeni debate leže u britanskoj parlamentarnoj tradiciji. Najprisutnija je u anglosaksonskim zemljama (Engleska, Škotska, SAD, Australiji) gdje se prakticira već više od 200 godina i uvažena je akademska disciplina kojom su se tijekom školovanja bavili mnogi sadašnji i bivši visoki dužnosnici. Debata je u tim zemljama aktivnost elitne studentske populacije koja uz odlične akademske uspjehe redovito ističe i sudjelovanje u radu debatnog kluba, a posebice uspjehe na natjecanjima. Za razliku od Bosne i Hercegovine, gdje je debata malo poznata u javnosti i u akademskim krugovima, u zadanim, a u zadnje vrijeme sve više i u dalekoistočnim zemljama, debata je općepoznata i u javnosti značajno zastupljena, te prepoznata kao korisna i vrijedna disciplina.
|
| LAST_UPDATED2 |